Gradacac_Zmaj Od Bosne

Dobrodošli na moj blog...

22.03.2005.

Husein- Kapetan Gradasevic

Husein-kapetan Gradaščević je rođen oko 1802. godine. Mladost je proveo u očevoj kući onako, kako su je provodili sinovi drugih begova. Majka mu je bila Đurđijanka, veoma pametna i pobožna žena. Jedanaest godina bio je kapetan (1821-1832.). Njegova je kapetanija bila najbolje upravljana i najbogatija u cijeloj Bosni. Bio je najbogatiji i najmlađi kapetan Bosne.

U današnjem selu Čardak udaljenom desetak kilometara od Gradačca, Husein-kapetan napravio je otok (adu) iskopavši dubok i širok 100 metara i nekoliko kilometara dug hendek (jarak), u koji je naveo vodu. Na ovom vještačkom otoku sagradio je dvor, ljepši od ovog u Gradačcu, a na jednom malom humku čardak, po kome je ovo selo dobilo ime. Tu mu bijaše najomiljenije boravište. Godine 1832. ovaj dvorac po zapovijedi Husejnovoj je spaljen, kada se spremao na bijeg u Slavoniju.

Pišući kako je postao vođa i vezir na Bosni Husein-kapetan je pominjao da mu do toga nije bilo stalo: ..."Meni je dosta bilo moga Gospodarstva Kapetanluka kojim sam se bolje vladao i živio nego i jedan od kapetana bosanskije kao jedan vezir". Husein-beg Gradaščević je bio zakleti neprijatelj sultanovih reformi koje je 1830. godine kanio provesti u Bosni.

U Sarajevu 14. septembra 1831. godine pa sve do 4. jula 1832. godine Husein-beg Gradaščević je izabran za bosanskog vezira s naslovom paše. Narod ga prozva "Zmaj od Bosne", a on se potpisivao "Husein paša", a ima i historijskih podataka da se potpisivao i "vitez od Bosne".

29. maja 1832. godine kod Viteza Husein-kapetanova vojska se sukobi sa sultanovom vojskom, gdje se veoma hrabro borio. ..."Da je takvih vođa bilo još samo dvadesetak, zapisao je hroničar, vojska bi sultanova bila satrvena". Tako je poražen Husein-kapetan Gradaščević koji se poslije boja hitno uputio na svoje imanje u Gradačac. I 16. juna 1832. godine prebjegao je u Slavoniju.

Dan njegove smrti nije poznat, međutim, po nekim zapisima iz sjećanja jedne osobe iz njegove pratnje, umro je 30. jula 1833. godine, i pokopan je na groblju "Ejjub". Jedni misle da je otrovan, a drugi da je umro od kolere.

22.03.2005.

Gradacac u pjesmi

U Gradačcu gradu bijelome,
U Gradačcu, gradu bijelome,
hair čini Husein-kapetane,
Hair čini bijelu džamiju
Nju mi gradi Salko Sarajlija.
Alem meće, alem stati neće:
"Stan', aleme, stan', dragi kamene,
Dobrom sam te hajru nam'jenio;
Da s' udaju cure Begzadića,
Da se žene momci Fidajića!"
U Gradačcu, gradu bijelome
Gradila se Bijela džamija.
Gradio je Mujo neimare,
Alem meće Husein-kapetane.
Alem meće, alem stati neće:
"Stan', aleme, stan', dragi kamene!"
"Neću stati, džamija će pasti.
Pod džamijom četiri mezara:
Dva momačka, a dva djevojačka.
Momci bili mladi, neženjeni,
A djevojke ničah ne imale

U kuli kamenoj majka plakala

U kuli kamenoj majka plakala,
Svog sina najdražeg kroz suze molila:
"Čuješ li, sine moj, car te poziva,
Život ti poklanja.
Čuješ li, sine moj, sine jedini,
Bosnu zaboravi, al'živ mi ostani!"
K'o jecaj, k'o krik, k'o kletva
Te duše ponosne
Zauv'jek ostaše r'ječi ZMAJA OD BOSNE:
"Nikad neću, majko, bez Bosne živjeti,
Bosnu ću služiti, za Bosnu umr'jeti.
Zaludu, majko, blaga sultana, careva,
Bosna je alem sjaj, Bosna je jedina.
Neću nikad k'o vazal nikom služiti,

Sa Gradacca bijele Kule
Sa Gradačca, b'jele kule Zmaja od Bosne
Sokolovi zakliktali kajde žalosne:
Umrla je vjerna ljuba Husein-begova,
Jer izgubi gospodara srca svojega.
Osedl'o je vranca svoga Husein-kapetan
Odjezdio Romaniji, podijelit' mejdan.
Na čardaku vjerna ljuba-Allah, illa-llah,
klanjala je, plakala je, haber čekala.
Pod pendžere glasnik stiže, srca slomljenog:
"Udaji se, vjerna ljubo, nema bega tvog".
Od sevdaha i žalosti, kraj pendžera svog,
Prepuče joj bolno srce: neće za drugog.
Sa munare Husejnije uči mujezin,
Sa čardaka i bedema plaču sokoli.
Do Stambola odjekuju kajde žalosne-
Pusta osta b'jela kula Zmaja od Bosne.



Ja sam bosanski sin i njen ću ostati!"

22.03.2005.

Kula i Spomenik

Kula Husein-kapetana i spomenik, poslije II sv. rata

22.03.2005.

Gradina(Kula)

Posle 2 svjetskog rata :-(

22.03.2005.

Kula "Zmaj od Bosne"2

Husein-kapetan Gradaščević je dovršio gradnju ove prelijepe kule 1821. godine.

22.03.2005.

Kula" Zmaja od Bosne"

Husein-kapetan Gradaščević je dovršio gradnju ove prelijepe kule 1821. godine.

22.03.2005.

Jezero Hazna

Ljeto 1999, Jezero Hazna narod uziva ;-)

22.03.2005.

Gradacacki Sajam

Za nastanak i razvoj Sajma šljive u Gradačcu, presudna je bila 1969. godina kada je Skupština općine Gradačac, na svojoj sjednici od 07. 10. 1969. godine donijela Odluku o ustanovljenju Dana šljive. U ovoj Odluci sadržani su osnovni dugoročni ciljevi ove privredno-turističke manifestacije, koja će kasnije izrasti i afirmisati se kao Sajam šljive u Gradačcu.

Proslava Dana šljive održava se svake godine u posljednju subotu i nedjelju mjeseca augusta. Dan šljive je turističko-privredna manifestacija posvećena šljivi i proizvodima od šljive. Svaki Sajam šljive prate brojne kulturno-zabavne manifestacije na kojima učestvuju kako amaterska društva, tako i profesionalci, a sve to završava vatrometom u centru grada i zabavnom večeri "Plava noć" uz učešće najpoznatijih pjevača narodne i zabavne muzike.

Sajam šljive, uklapa se veoma dobro i u planove općine da se Gradačac razvija kao turističko mjesto, budući da za to ima dobre predispozicije, prirodne ljepote kraja, kulturno-historijske spomenike iz naše bliže i dalje prošlosti i nadasve gostoljubive stanovnike općine, kao i privredne, političke, kulturne i javne radnike koji su spremni da se angažiraju na organiziranju, održavanju i razvoju te manifestacije.

Sajam je kroz svoje dugogodišnje trajanje stalno proizvođačima približavao sve ključno što se u toj proizvodnji događa, kako u BiH tako i šire. Proizvođači su mogli da na izložbama razgledaju najsavremeniju mehanizaciju za voćarstvo i poljoprivredu uopće, kao i da odmah i kupe ono što im je potrebno.

Četrnaestu sajamsku manifestaciju 1983. godine otvorio je dr. Milorad Stanojević, predsjednik Saveznog komiteta za poljoprivredu. On je tom prilikom naglasio: "Danas, kada održavamo četrnaesti Sajam šljive, na kome je učešće pravilo 220 izlagača iz zemlje i inostranstva i kada se približavamo petnaestogodišnjem jubileju, može se s pravom istaći da ovaj specifičan sajam u Gradačcu sve više izrasta u specifičnu proizvodnu jugoslovensku manifestaciju, koja svojim sadržajem podstiče i doprinosi razvoju ukupnog šljivarstva u čitavoj našoj zemlji.

22.03.2005.

Kultura i Zanimljivost

Gradačac i njegova okolina zbog svoje bogate istorije obiluju kulturno-istorijskim, privrednim i turističkim zanimljivostima.

Gradačac je živahan kulturni centar u kome se izvode mnogi kulturno-umjetnički programi i manifestacije. Najistaknutije mjesto među njima pripada Kikićevim susretima, književno-kulturnoj smotri, a posvećena je uspomeni na ličnost i djelo književnika i revolucionara Hasana Kikića. Književna manifestacija "Kikićevi susreti" održana je u Gradačcu prvi puta od 13. do 15. aprila 1973. godine. Svečani početak prvih Kikićevih susreta proglasio je prof. dr. Mustafa Imamović. On je u svom pozdravnom govoru istakao da ova manifestacija ima za cilj: "širenje progresivnih i humanih kulturnih vrijednosti u prvom redu lijepe književnosti naroda BiH".

Pred kraj augusta svake godine u Gradačcu se održava međunarodni sajam šljive. Ova veoma korisna privredna manifestacija ustoličena je 1969. godine.

U Gradačcu je banjsko lječilište Ilidža. Ljekovita svojstva njene termalne vode bila je poznata i u tursko doba. Godine 1882. ovdje je napravljen prvi banjski objekat i uz njega dvije stambene zgrade. Banja se postepeno širila i danas razvila u veliki,
savremeno organizovan banjsko-hotelski kompleks. Voda banje Ilidže je termalna s temperaturom od 29 do 29,3C.

Pored izvanredne ljekovitosti, banja sa svojom neposrednom okolinom, zatim vještačka jezera "Hazna" i "Vidara" s uređenim plažama za kupanje i mogućnošću izvođenja sportova na vodi i bavljenja ribolovom, kao i ostali susjedni tereni i krajolici, sa svojim rječicama i potocima, šumama, livadama i proplancima, čine ovaj kraj izuzetno zanimljivim i privlačnim u oblasti turizma i turističkog prometa.

Jedan od rijetkih nalaza, koji ukazuje na nastanjenost u tzv. predhistorijskom dobu čini nalaz u selu Ražljevi (Omeragići) na mjestu zvanom "Cigla" na kojem se još i danas mogu vidjeti ostaci glinenih zidina, koje po svoj prilici, potječu iz neolita.

22.03.2005.

Historija Gradacca

Gradačac se nalazi na nadmorskoj visini 129m, na rječici Gradašnici, među obroncima planine Majevice i Trebave. Poznat voćarski kraj i jedan od najvećih proizvodnih i trgovačkih centara šljivom u Bosni i Hercegovini.

U župi Gradačac, spomenutoj 1302. godine nalazio se grad Gradac o kome imamo obavijest iz 1465. Od 1512 god. u vlasti je Turaka. Gračačka (Gračac je stariji naziv za Gradačac) nahija spomenuta je u jednom defteru iz 1533. dok se 1634. navodi da Gradačac pripada gračaničkom kadiluku. To je ujedno i prvi dokumenat u kojem se ovo mjesto javlja pod sadašnjim svojim imenom. Nakon Karlovačkog mira (1699.) Gradačac, kojem je tada bila namjenjena odbrana turskih granica na Savi, mnogo dobiva na svom strateškom značaju. Godine 1701. postaje palanka, a od 1710. god. sjedište kapetanije. Poslije toga varošica se brzo razvijala, pa je polovinom XIX stoljeća imala dva hana, dvije medrese, četiri džamije, nekoliko mekteba i oko 40 trgovačkih i zanatskih radnji. Najveća zasluga za takav prosperitet mjesta pripada gradačačkim nasljednim kapetanima iz Gradaščevića - Osman-kapetanu i Murat-kapetanu, a naročito predvodniku vojske bosanskih feudalaca u borbi protiv turske uprave 1830. godine, Husein-kapetanu, bolje poznatom pod imenom "Zmaj od Bosne".

Izgradnja postojećeg tvrđavskog kompleksa u ovom mjestu započeta je 1765. a dovršena do 1821. godine centralni objekat, unutar široko razvedenih bedema ovog fortifikacionog sistema koji ima tri ulaza osigurana kapi-kulama, je oko 18m visoka, od opeke sagrađena trospratna kula s tornjem na vrhu koja je služila u funkciji utvrđenog kapetanova dvora. Masivno građena četverokatna Sahat-kula, kvadratne osnove, visoka 22m, najmlađi je objekat te vrste u Bosni i Hercegovini. Podigao ju je 1824. godine Husein-kapetan Gradaščević.

I u okolini Gradačca ima nešto sačuvanih tragova prošlosti i mjesta za koje su vezane još žive narodne legende i predanja. Najinteresantniji je fra Lovrin grob u selu Turiću. Ovaj stari grob potiče iz konca XVIII stoljeća, i odavno je prešao u legendu.


<< 07/2006 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
3031


MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
8561

Powered by Blogger.ba